Konferencija Designing for 2030

U programu stručnog usavršavanja konferencija se vrednuje s osam (8) bodova. 

Arhitektura i dizajn interijera za 2030. – održivost postaje standard

Arhitektura, interijeri i nova EU pravila / Architecture, Interiors & the New EU Rules
27.-28. studenoga 2026.  |  Rovinj

CARBON  ·  CIRCULARITY  ·  MATERIALS  ·  REUSE  ·  DIGITAL PRODUCT PASSPORTS

Održivost više nije dodatna vrijednost projekta niti tema kojom se bavimo samo kada to investitor izričito traži. Do 2030. ona postaje sastavni dio načina na koji projektiramo, biramo materijale, obnavljamo postojeće zgrade, uređujemo interijere i dokazujemo kvalitetu projekta.

Zato ovogodišnja konferencija otvara pitanje: kako će izgledati arhitektonska i dizajnerska praksa za samo nekoliko godina – i jesmo li spremni na promjene koje već dolaze?

Nova europska pravila, smanjenje ugljičnog otiska, cirkularna gradnja, ponovna uporaba, projektiranje za demontažu, drvo i sekundarne sirovine, digitalne putovnice proizvoda, bioraznolikost, prilagodba klimatskim promjenama i regenerativna arhitektura više nisu izolirane teme. One postaju dio svakodnevnog rada arhitekata, dizajnera interijera, investitora i proizvođača.

ŠTO ZNAČI PROJEKTIRATI ZA 2030.?

Treba li novu zgradu od samog početka promatrati i kao buduću banku materijala? Možemo li projektirati interijer koji se nakon nekoliko godina neće jednostavno baciti? Hoće li arhitekt morati znati koliki je ugljični otisak materijala koji specificira? Kako se projektira za topliju klimu? Možemo li postojeće zgrade transformirati umjesto rušiti? I može li drvo postati odgovor ne samo na pitanje održivosti, nego i na pitanje identiteta suvremene arhitekture?

Tijekom dva dana u Rovinju o tim će pitanjima govoriti arhitekti, istraživači i stručnjaci iz Hrvatske i Europe, kroz konkretne projekte, istraživanja i iskustva iz prakse.

Program Konferencije

Petak, 27.11.2026.

KAKO ĆEMO ŽIVJETI 2030.? Treba li nas stvarno više prostora? Arhitektura i interijeri između održivosti, funkcionalnosti i stvarnih potreba korisnika,
Iva Klepo Lepur, dipl. ing. arhitekture, Projekting, Zadar, Hrvatska
Uvodno predavanje propituje odnos arhitekture i interijera kroz funkcionalnost, prilagodljivost, racionalno korištenje prostora i stvarne potrebe korisnika. Fokus je na tome kako projektirati manje, pametnije i dugotrajnije, a pritom zadržati visoku razinu kvalitete stanovanja i svakodnevnog iskustva prostora.
ŠTO KADA BISMO PRESTALI RUŠITI ZGRADE?
Dr. Elma Durmišević, dipl. ing. arhitekture, 4D Architects, Nizozemska

Reverzibilna arhitektura, projektiranje za demontažu i zgrade kao banke materijala
Što ako zgradu više ne projektiramo s pretpostavkom da će jednoga dana završiti kao građevinski otpad? Predavanje otvara temu reverzibilne arhitekture, projektiranja za demontažu, ponovne uporabe građevnih elemenata i koncepta zgrade kao banke materijala.

REUSE I CIRKULARNA GRADNJA U ARHITEKTURI I INTERIJERIMA,
Dr. Vladimir Vuković, dipl. ing arhitekture, TU Wien, Beč, Austrija

Postojeće zgrade i njihovi elementi sve se manje promatraju kao nešto što treba ukloniti, a sve više kao resurs za novu arhitekturu. Tema otvara mogućnosti transformacije, ponovne uporabe i cirkularnih projektantskih pristupa u arhitekturi i interijerima.

PAMETNIJE GRADITI DRVOM – prefabrikacija, modularnost i budućnost drvene arhitekture,
Jure Kotnik, dipl. ing. arhitekture, Jure Kotnik Architecture, Ljubljana, Slovenija

Kako drvena gradnja može odgovoriti na potrebu za bržom, kvalitetnijom i resursno učinkovitijom arhitekturom? Predavanje istražuje mogućnosti prefabrikacije, modularnih sustava i suvremenih drvenih konstrukcija kroz konkretne arhitektonske projekte. Fokus je na tome kako projektiranjem unaprijed možemo smanjiti količinu otpada, ubrzati gradnju, omogućiti prilagodbu objekta budućim potrebama i istodobno zadržati visoku arhitektonsku kvalitetu. Drvo se pritom ne promatra samo kao održiv materijal, nego kao osnova za novu logiku projektiranja i gradnje.

Subota, 28.11.2026.

EU PRAVILA 2026 – 2030. – ŠTO ARHITEKTI TREBAJU ZNATI?
Prof. dr. Sanela Klarić, dipl. ing arhitekture

EPBD, zgrade s nultim emisijama, whole-life carbon, renovation passports, EU taksonomija i DGNB
Europski regulatorni okvir ubrzano mijenja kriterije prema kojima ćemo projektirati, graditi i obnavljati. Što od novih zahtjeva izravno utječe na arhitekta i projektanta, što ćemo morati mjeriti i dokazivati te kako se pripremiti za razdoblje do 2030.?

IZVAN ODRŽIVOG OBJEKTA – Arhitektura, bioraznolikost, prostori i New European Bauhaus,
prof. dr. Ana Nikezić, Univerzitet u Beogradu – Arhitektonski Fakultet, Beograd, Srbija

Održivost se više ne može promatrati samo kroz pojedinačnu zgradu i njezine energetske ili tehničke performanse. Predavanje širi perspektivu na odnos arhitekture, prirode, bioraznolikosti, prostora i društva te propituje kako projektiranje može aktivno pridonijeti kvalitetnijem i otpornijem izgrađenom okolišu. Poseban naglasak stavlja se na vrijednosti New European Bauhausa, koji održivost povezuje s estetikom, uključivošću i kvalitetom svakodnevnog prostora. Tema otvara pitanje kako arhitektura može istodobno odgovoriti na klimatske i ekološke izazove, očuvati identitet mjesta i stvoriti prostore koji imaju dugoročnu društvenu i kulturnu vrijednost.

PROSTOR ZA PROMJENU – prilagodljivost, zahtjevi korisnika i održivost interijera,
Damjan Geber, dipl. ing. arh., Brigada, Zagreb, Hrvatska,
tema u postupku potvrde

Kako projektirati interijer koji ostaje kvalitetan i relevantan i kada se promijene trendovi, korisnici i način korištenja prostora? Predavanje kroz konkretne projekte istražuje kako dobro prostorno planiranje, prilagodljiva rješenja i pažljiv odabir materijala mogu produžiti životni vijek interijera i smanjiti potrebu za čestim preuređenjima. Održivost se pritom promatra kroz trajnost, fleksibilnost i dugoročnu vrijednost prostora.

Od ideje do realizacije (održivost koncepta),
Iskra Filipović, dipl. ing. arh., Njirić + arhitekti, Zagreb, Hrvatska

U vremenu kada se održivost arhitekture sve češće definira kroz tehnologiju, materijale i mjerljive pokazatelje, predavanje otvara pitanje održivosti arhitektonske ideje kroz proces njezine realizacije. Kroz odabrane projekte ureda njiric+ arhitekti, od kojih su neki prolazili dugogodišnji put od projektiranja do izgradnje, istražuje se kako izvorni koncept opstaje, prilagođava se promjenjivim okolnostima i odolijeva brojnim izazovima, a da pritom ne izgubi svoj temeljni arhitektonski identitet.